Objavljeno u:

Zamka budžetiranja

14.12.2016.

Pažljivo planirate svoje troškove? Volite sve imati pod kontrolom i ne želite da vam niti jedan trošak promakne? Uz ovakvo planiranje, kraj mjeseca trebali biste dočekati u plusu, a da biste to ostvarili spremni ste odbiti čak i poziv prijateljice za odlazak u kino ili kazalište – ukoliko ga prethodno niste uključili u budžet…Jeste li jako iznenađeni što ste na kraju mjeseca probili budžet, i što je minus na vašem računu iz mjeseca u mjesec sve veći?!

Stressed couple from financial problems

Ono na što usmjeravamo svoju pozornost – to se i događa

Kada na nešto usmjeravate svoju pozornost, čestice energije postaju sve gušće, a kada postanu dovoljno guste, ono o čemu razmišljate se i materijalizira. To je takozvani zakon manifestacije, i on djeluje u svim aspektima života. Konstruktivnim mislima u svoj život privlačimo konstruktivne situacije, događaje i okolnosti, a destruktivnim mislima privlačimo destruktivne. No čak i kada se svjesno trudimo misliti pozitivno, to ne znači da ćemo takvu realost i privući. Naime, ako duboko u sebi ne vjerujete da nešto možete, ako imate uvjerenje da ne vrijedite ili ne zaslužujete, ili pak ako za nečim jako žudite, vaše će misli emitirati negativnu vibraciju te ćete takvu realnost i privlačiti. Usmjerenost na negativne sadržaje dio je naših bazičnih programa. To je u naš sustav inkodirano uslijed potrebe za opstankom (fight or flight effect), pa čak i ako smo neko vrijeme usmjereni isključivo na pozitivne sadržaje (primjerice, kada zbog zaljubljenosti svijet vidimo ružičasto), nakon nekog vremena naš će um ponovo početi osluškivati potencijalne prijetnje, ne bismo li se od njih mogli zaštiti. Zbog svega toga (ali i neadekvatnog odgoja i neugodnih životnih iskustava) problemi, ograničenja zapinjanja i druge neugodnosti koje svjesno želimo izbjeći, stalno nam se i događaju.

Budžetiranje – usmjeravanje pozornosti na troškove

Slično je i s novcem. Ako svoju pozornost cijelo vrijeme usmjeravate na troškove, umjesto na prihode, ako se stalno fokusirate na to kako ih reducirati i stalno razmišljate na kojim stavkama uštedjeti, ne samo da se troškovi neće smanjiti, već će konstantno rasti i stalno će se događati novi i nepredvidivi troškovi. Ljudima koji stalno budžetiraju, i stalno krpaju kraj s krajem često se događa da im se, baš onda kada imaju najmanje novaca dogodi neki neočekivani kvar na autu, da im na kućnu adresu dođe neki zaostali režijski trošak, ili da ih policija zaustavi zbog prebrze vožnje (a često ih više toga snađe odjednom). Kada nam se takve stvari događaju, vrlo često znamo biti ogorčeni na život, no sve te situacije koje i dovode do ekspanzije troškova, svojom usmjerenošću na troškove sami privlačimo.

U vrijeme krize mnoge korporacije, uključujući i “moćne” financijske institucije provode brojne troškovne restrikcije, pokušavajući uštedjeti i na najmanjim stavkama. No rezultati svih tih mjera najčešće su krajnje poražavajući – troškovi još više rastu, dok zaposleni postaju sve ogorčeniji i nezadovoljniji, jer im se na radnom mjestu uskraćuju i najosnovnije stvari potrebne za normalan rad i normalno funkcioniranje. Narušava se poslovna klima, i to se na indirektan način odražava na poslovne rezultate.

Slično je i u privatnom životu. Stalno “rezanje” troškova dovodi do uskraćivanja brojnih zadovoljstava, brojnih iskustava, a često i osnovnih potreba, čime se bitno narušava kvaliteta života, što znatno pojačava nezadovoljstvo i usmjerenost na negativnosti, što začarani krug samo pojačava. No žalosno je što takvi ljudi, iako stalno paze na svoje troškove i stalno pokušavaju uštedjeti – cijeli život zapravo provedu živeći u besparici, i u strahu od budućnosti.

I zato, umjesto da cijelo razmišljate o troškovima i kako ih smanjiti, pokušajte više razmišljati o prihodima, i kako ih povećati, te razvite zahvalnost na prihodima koje ostvarujete – čak i ako su mali. Na ovaj način imate velike šanse da zakon manifestacije preokrenete u svoju korist.

No, da bi stvari funkcionirale, bitno je i da uz preusmeravanje pozornosti s troškova na prihode, paralelno radite i na transformaciji ograničavajućih uvjerenja koja imate u vezi novca (npr. novac je loš, novac kvari ljude i sl.), vaših sposobnosti njegova stvaranja (nisam sposobna/an), ili vas kao osobe (ne vrijedim, ne zaslužujem), jer zakon manifestacije djeluje u skladu s našim podsvjesnim programima.

Također, ponekad su neke stavke, koje u svojim proračunima smatramo neizbježnima zapravo nepotrebne. Kada nismo svjesni svojih stvarnih potreba, svatko nam ih može nametnuti. Ponekad, zbog nekih (vješto) nametnutih potreba, na koje trošimo gomilu novaca ne uspijevamo zadovoljiti one stvarne. I zato, kada napravite reviziju svojih troškova i osvijestite svoje stvarne potrebe, velika je vjerojatnost da će neke stavke koje su do jučer bile visoko na listi vaših prioriteta naprosto nestati.

Autorica teksta je Egli Ilić