Objavljeno u:

Zamka budžetiranja

14.12.2016.

Pažljivo planirate svoje troškove? Volite sve imati pod kontrolom i ne želite da vam niti jedan trošak promakne? Uz ovakvo planiranje, kraj mjeseca trebali biste dočekati u plusu, a da biste to ostvarili spremni ste odbiti čak i poziv prijateljice za odlazak u kino ili kazalište – ukoliko ga prethodno niste uključili u budžet…Jeste li jako iznenađeni što ste na kraju mjeseca probili budžet, i što je minus na vašem računu iz mjeseca u mjesec sve veći?!

Stressed couple from financial problems

Ono na što usmjeravamo svoju pozornost – to se i događa

Pozornost je energija, a kada na nešto usmjeravate svoju pozornost, čestice te energije postaju sve gušće. Kada postanu dovoljno guste, ono o čemu razmišljate se i materijalizira. To je takozvani zakon manifestacije, i on djeluje u svim aspektima života. Konstruktivnim mislima u svoj život privlačimo konstruktivne situacije, događaje i okolnosti, a destruktivnim mislima privlačimo destruktivne.

Pozornost usmjerena na prijetnje polazi iz naših bazičnih programa. Takvi su programi u naš sustav inkodirani uslijed potrebe za opstankom (fight or flight effect), pa čak i ako smo neko vrijeme usmjereni isključivo na pozitivne sadržaje (primjerice, kada zbog zaljubljenosti svijet vidimo ružičasto), nakon nekog vremena ponovo ćemo početi osluškivati potencijalne prijetnje, ne bismo li se od njih mogli zaštiti. Zbog svega toga (ali i neadekvatnog odgoja i neugodnih životnih iskustava), problemi, ograničenja, zapinjanja i druge neugodnosti koje svjesno želimo izbjeći, stalno nam se i događaju.

Budžetiranje – usmjeravanje pozornosti na troškove

Po sličnom principu stvari funkcioniraju i  s novcem. Ako svoju pozornost cijelo vrijeme usmjeravate na troškove, umjesto na prihode, ako se stalno fokusirate na to kako ih reducirati kako biste na kraju mjeseca završili u plusu, te stalno razmišljate na kojim stavkama uštedjeti, ne samo da se troškovi neće smanjiti, već će konstantno rasti i stalno će se događati novi i nepredvidivi troškovi. Ljudima koji stalno budžetiraju, i stalno pokušavaju krpati kraj s krajem često se događa da im se, baš onda kada imaju najmanje novaca dogodi neki neočekivani kvar, da im na kućnu adresu dođe neki zaostali režijski trošak, ili da ih policija zaustavi zbog prebrze vožnje (a često ih više toga snađe odjednom). Kada nam se takve stvari događaju, vrlo često znamo biti ogorčeni na život, no sve te situacije koje i dovode do ekspanzije troškova, svojom usmjerenošću na troškove (i općenito, na prijetnje iz okruženja), sami privlačimo.

U vrijeme krize mnoge korporacije, uključujući i “moćne” financijske institucije provode brojne troškovne restrikcije, pokušavajući uštedjeti i na najmanjim stavkama. No rezultati svih tih mjera najčešće su krajnje poražavajući – troškovi još više rastu, dok zaposleni postaju sve ogorčeniji i nezadovoljniji, jer im se na radnom mjestu uskraćuju i osnovne stvari potrebne za normalan rad i normalno funkcioniranje. Narušava se poslovna klima, i to se na indirektan način odražava na poslovne rezultate.

Slično tome, u privatnom životu stalno “rezanje” troškova dovodi do uskraćivanja brojnih zadovoljstava, brojnih iskustava, a često i osnovnih potreba, čime se također, bitno narušava kvaliteta života. To znatno pojačava nezadovoljstvo i usmjerenost na negativnosti, čime se smanjuju i izgledi za izlaskom iz začaranog kruga.

Na ovaj se način događa paradoksalna situacija: ljudi koji stalno budžetiraju, koji jako paze na svoje troškove i stalno pokušavaju uštedjeti – cijeli život zapravo provedu živeći u besparici, i strahu od budućnosti.

Preusmerite pozornost!

I zato, umjesto da cijelo vrijeme razmišljate o troškovima i kako ih smanjiti, pokušajte više razmišljati o prihodima, i kako ih povećati.  No za financijsko blagostanje bitno je i da “kultivirate” stanje zahvalnosti zbog prihoda koje ostvarujete – čak i onda kada su ti prihodi mali. Na ovaj način svoju pozornost s neimanja (oskudice) preusmjeravate na imanje, a kako uvijek raste ono na što usmjeravamo svoju pozornost, nakon nekog vremena primijetiti ćete da se vaša prihodna strana počela uvećavati.

No da bi stvari funkcionirale, bitno je i da uz zahvalnost, te preusmeravanje pozornosti s troškova na prihode, paralelno radite i na transformaciji ograničavajućih uvjerenja koja imate u vezi novca (npr. novac je loš, novac kvari ljude i sl.), vaših sposobnosti njegova stvaranja (nisam sposobna/an), ili vas kao osobe (ne vrijedim, ne zaslužujem…imati više od svojih roditelja, itd.), jer naša podsvjesna vjerovanja također imaju snažan utjecaj na  ono što ćete u svoj život privlačiti i što ćete manifestirati.

Uz sve to, dobro je s vremena na vrijeme napraviti i reviziju potreba. Naime potrebe za koje mislimo da su naše često nam nameće netko drugi (npr. marketinška industrija koja nas uvjerava da nismo dovoljno lijepi, pametni, sigurni i sl.; društvo koje nam sugerira da ne vrijedimo dovoljno ako ne slijedimo određene trendove i sl). Ponekad na takve, nametnute potrebe za koje mislimo da su stvarne trošimo gomilu novaca, zbog čega nam ostaje vrlo malo za one stvarne. Primjer za to su ljudi koji se voze u skupocjenim automobilima, a žive u izrazito lošim uvjetima, ili osobe koje štede na osnovnim potrebama ne bi li si mogle priuštiti najnoviji model mobitela. Takvo ponašanje u suštini govori o nedostatku samopoštovanja.

Kada osvijestite svoje stvarne potrebe i shvatite na što bacate svoj novac, moguće je da će neke stavke koje su se do jučer nalazile visoko na listi vaših prioriteta naprosto s te liste nestati.

Autorica teksta je Egli Ilić