Objavljeno u:

Hrana za duhovni razvoj

05.08.2016.

abundance

Energetske zalihe koje, među ostalim, dobivamo i povećavamo uravnoteženom prehranom izravna su podrška našem duhovnom razvoju, kažu taoisti. Hranimo li se prema njihovim drevnim pravilima, tvrde, sporije ćemo starjeti i ostat ćemo vitalni i zdravi i u dubokoj starosti

Napomena: članak je objavljen u Časopisu Sensa, i na portalu Sensakluba, ovdje:

http://www.sensaklub.hr/clanci/duhovnost/hrana-za-duhovni-razvoj?page=2

Ono si što jedeš
Ono si što jedeš, riječi su J. A. Brillat-Savarina, jednog od najpoznatijih gastronoma svih vremena, čija se knjiga Psihologija okusa, iako objavljena prije dvjestotinjak godina, i danas nalazi među najčitanijim i najutjecajnijim knjigama o hrani ikad napisanim na Zapadu.

Ova je knjiga u ovom dijelu svijeta uvelike proširila svijest o važnosti zdrave prehrane. Mnogi stavovi koje je Brillat-Savarin u njoj iznio za zapadni su um predstavljali novost pa su njegova razmišljanja potaknula daljnje rasprave o ovoj temi te otvorila vrata različitim pristupima zdravom hranjenju, među kojima i onima s Istoka.

Koliko se volimo
Hrana koju jedemo jedan je od izvora užitka pa, kako kaže Brillat-Savarin, ako nismo u stanju uživati u dobroj hrani, vjerojatno to nećemo moći ni u ostalim segmentima života, prije svega u seksualnom odnosu. Što, kako i koliko jedemo pokazuje i kakvo je naše emocionalno stanje te općenito koliko sami sebe volimo.

Tako su, primjerice, ljudi koji jedu brzo i impulzivno, koji konzumiraju previše hrane ili se hrane neuredno i nedovoljno te pri tome ne vode računa o onome što unose u svoj organizam, vrlo često emocionalno nestabilni i neuravnoteženi te teško sami sebe prihvaćaju.

Pretjeranim i prebrzim hranjenjem nadoknađujemo ono za što smo bili zakinuti
Naime, način na koji se hranimo u odrasloj dobi povezan je s načinom na koji smo bili hranjeni kao bebe (što smo povezivali s ljubavlju i sigurnošću) te odnosom koji smo izgradili s majkom, koja je naš prvi izvor hranjenja. Ako smo kao djeca bili lišeni (emocionalne) hrane, vjerojatno ćemo sami sebe na sličan način uskraćivati i u odrasloj dobi ili ćemo pretjeranim i prebrzim hranjenjem nastojati nadoknaditi ono za što smo kao djeca bili zakinuti. Ljudi koji se neuredno hrane često su i emocionalno zatvoreni, a zbog nemogućnosti prihvaćanja ljubavi druge ljude nerijetko guraju od sebe ili su pak grubi prema sebi samima.

Pa iako svojim prehrambenim navikama puno otkrivamo o sebi, svi smo mi ipak puno više od onoga što jedemo. No, vodeći računa o svojoj prehrani i uvođenjem potrebnih korekcija u svoj dnevni režim hranjenja možemo „postati“ još puno više nego što jesmo. Naime, hrana je naše gorivo i ako jedemo kvalitetnu hranu, njome ćemo u svoj sustav unijeti obilje energije. To će, prema taoističkom učenju, povećati naše ukupne energetske zalihe, zahvaljujući kojima ćemo živjeti bolje, kvalitetnije i dulje.

Energetski račun
Svoje energetske zalihe u tijelu možemo usporediti s bankovnim računom. Pretpostavimo da nam roditelji, kad odlazimo iz njihova doma, na račun u banci stave određenu svotu novca da bismo mogli živjeti. Tu početnu, naslijeđenu „svotu novca“, u energetskom smislu predstavlja naša prenatalna energija – takozvani prenatalni ching.

Prenatalni ching je energija koju od roditelja nasljeđujemo začećem. To je energija koja nam daje život. Ona hrani naše fizičko tijelo, pomaže mu da obavlja svoje funkcije i da bude zdravo. Što više imamo te naslijeđene energije, lakše ćemo se kretati kroz život, lakše ćemo izvršavati svoje obaveze i zauzimati željene pozicije. No, baš kao što i zalihe novca koji smo naslijedili trošimo na svoje dnevne potrebe, tako se i ova, prenatalna energija polako troši. Ona se troši kroz naše fizičko postojanje, no ako vodimo neuredan život te se na bilo koji način pretjerano iscrpljujemo, ona se troši puno brže.

Prema taoističkim zapisima, prosječan čovjek već do četrdesete godine života potroši oko polovinu ove naslijeđene energije. Zato u četrdesetima i počinjemo osjećati da možemo puno manje nego što smo mogli prije, seksualna moć nam opada, a nerijetko se počinju javljati i prve bolesti.

Pozitivni utjecaj na energetske zalihe
U šezdesetima se, zbog gubitka ove vitalne tvari, većina ljudi počinje progresivno razbolijevati, teže se kreću te su im sva čula oslabljena. Kad se naš naslijeđeni, prenatalni ching u potpunosti potroši, prestaje i naš fizički život. Adekvatnim životnim stilom te raznim energetskim vježbama, proces gubljenja prenatalnog chinga moguće je usporiti, a samim time odgoditi i sve ove negativne posljedice njegova gubitka.

Baš kao što saldo na bankovnom računu možemo povećati vlastitom zaradom, tako unosom u svoj sustav nove energije u obliku hrane (koja je izvor takozvanog postnatalnog chinga) možemo pozitivno utjecati i na svoje energetske zalihe te uvelike nadoknaditi energiju koju smo izgubili trošenjem prenatalnog chinga. Stoga je potrebno da je hrana koju konzumiramo visoke kvalitete i da se hranimo na odgovarajući način.

Želudac i slezena
Organi zaduženi za proizvodnju postnatalnog chinga iz hrane su želudac i slezena. Želudac hranu usitnjuje, prokuhava i pretvara u oblik iz kojega će je slezena poslije transformirati u energiju. Zato je, prema taoistima, dobro jesti kuhanu hranu te je što bolje prožvakati jer ćemo tako napraviti dobar dio posla za svoj želudac i osigurati da se na proces obrade potroši najmanje energije.

Energija dobivena iz hrane prvo se troši za naše dnevne aktivnosti i zato ćemo, ako se hranimo kvalitetno, uvijek imati dovoljno energije za svladavanje svojih dnevnih izazova, imat ćemo puno elana te ćemo se općenito dobro osjećati. Postnatalna energija dobivena iz hrane hranit će i naše ostale organe da bi mogli obavljati svoju funkciju. Ako nakon zadovoljenja svih tih potreba ostane nešto energije, taj će se energetski višak spustiti u bubrege, koji predstavljaju neku vrstu našeg energetskog računa.
Bubrezi čuvaju naše energetske zalihe i u njih se slijeva sav energetski višak. S više energetskih zaliha sporije ćemo starjeti pa ćemo i u poznim godinama uspjeti zadržati mladolik izgled. Naši će organi nesmetano obavljati svoju funkciju, što će nam pomoći da i u dubokoj starosti ostanemo vitalni i zdravi te da naposljetku dulje i živimo. Taoisti tvrde da brinući se o očuvanju svoje prenatalne energije, uz energetsko vježbanje i pravilnu prehranu, čovjek može kvalitetno živjeti i do 140 godina.

Posljedice loše prehrane
No ako je hrana koju konzumiramo loše kvalitete (niskih nutritivnih vrijednosti, visokog stupnja obrađenosti, tretirana raznim kemijskim sredstvima i slično) ili se neadekvatno hranimo (primjerice, ako konzumiramo previše namirnica s kiselim učinkom, ako želudac zatrpavamo prevelikim količinama hrane, ako jedemo brzo, ako hranu ne sažvačemo i slično), dogodit će se obrnuta situacija. Slezena i želudac tada će samo za obradu i transformaciju hrane u energiju trošiti više energije nego što smo je u sustav hranom unijeli (pa će, već za sam proces obrade i transformacije crpiti zalihe iz bubrega).

To ćemo vrlo brzo početi osjećati kroz razne vrste želučanih tegoba (bolove u želucu, mučnine, želučane upale i slično). Usporit će se cijeli probavni sustav, a nerijetko ćemo imati problema i s neugodnim zadahom, koji se uvijek javlja kad se hrana dulje vremena zadržava u sustavu. To će, dakako, usporiti ili onemogućiti slezenu u njezinoj funkciji transformacije hrane u energiju, a kako je slezena, preko hrane povezana i s proizvodnjom krvi, loša hrana nepovoljno će se odraziti i na kvalitetu krvi.
Zbog smanjene količine energije dobivene iz hrane i loše kvalitete krvi, ni ostali organi neće moći normalno obavljati svoju funkciju. Da bismo kako-tako funkcionirali, naši će organi početi crpiti zalihe energije iz bubrega, a kako se budu smanjivale energetske zalihe, tako će i cijeli naš organizam slabjeti te ćemo početi ubrzano starjeti.

Samopoštovanje i odgovornost
Istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija, koja su objavljena u dokumentuPrehrana i kronične bolesti, pokazala su da je čak sedamdeset posto svih oboljenja s kojima se suvremeni čovjek na Zapadu susreće (od gojaznosti, preko dijabetesa, povišenog krvnog tlaka, srčanih bolesti, sve do raznih vrsta kancerogenih oboljenja) uzrokovano neadekvatnom prehranom te da je životni vijek ljudi koji se neadekvatno hrane u prosjeku petnaestak godina kraći od onih koji paze na svoju prehranu.
Kvalitetna prehrana dio je naše svjesnosti, samopoštovanja, ali i odgovornosti koju imamo prema sebi samima. Kvalitetna hrana trebala bi imati prioritet i u našem kućnom budžetu jer nekvalitetno hranjenje u konačnici uvijek „košta“ više.

Yin hrana
Taoisti su razvili i vrlo sofisticiran, a opet logičan sustav hranjenja koji nam, osim u očuvanju zdravlja i vitalnosti, pomaže i da ponovo uspostavimo ravnotežu u organizmu. Prema taoističkom učenju, namirnice se mogu klasificirati kao namirnice jin kvalitete i kao namirnice jang kvalitete, a jin i jang energije u organizmu uvijek bi trebale biti u stanju dinamične ravnoteže.
Glavni kriterij po kojemu se hrana svrstava u ove dvije kategorije učinak je koji ima na naše tijelo. Tako će hrana jin kvalitete imati lužnati, rashlađujući učinak na tijelo. Najčešće je riječ o namirnicama bogatima kalijem, a u ovu kategoriju, primjerice, ulazi zeleno povrće, kao i povrće i voće plave, ljubičaste i sličnih, hladnih boja. Ovdje se ubraja i riba te, općenito, bijelo meso. Takva je hrana najčešće niže kalorične vrijednosti, a kako ćemo se nakon nje osjećati lagano, idealna je za konzumiranje tijekom ljeta.

Hrana jin kvalitete pomaže nam i da se opustimo, stoga je dobrodošla uvijek kad smo napeti, razdražljivi i pod stresom. No, pretjeramo li s njenim unosom, nakon nekog vremena počet ćemo se osjećati letargično, rezignirano i depresivno te nam može postati teško pokrenuti se. U takvim okolnostima, jin hranu valja izbjegavati.

Yang hrana
S druge strane, namirnice iz jang skupine imaju kiseli, energizirajući učinak na organizam te su najčešće bogate kalcijem. Uglavnom su toplih boja, poput crvene, narančaste ili žute (premda ni to nije uvijek slučaj jer, primjerice, lubenica, budući da rashlađuje tijelo spada u jin kategoriju iako je crvene boje).
U ovu skupinu namirnica spadaju i crveno meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te začini poput ulja, octa, čilija ili curryja. Riječ je o namirnicama koje najčešće imaju veću kaloričnu vrijednost od namirnica jin kvalitete te su obično intenzivnijeg okusa. Zato su idealne za konzumiranje tijekom hladnih zimskih mjeseci, kad tijelo treba više energije da bi se ugrijalo i kad smo, po prirodi, usporeniji.
Ovakve nam namirnice pomažu i da vratimo optimizam, zainteresiranost za svijet oko sebe i osmjeh na lice. No, pretjeramo li u njihovu unosu, možemo postati razdražljivi i agresivni (mentalno i tjelesno), hiperaktivni te nesposobni da se opustimo i uživamo u životu. Zbog dinamičnog načina življenja i dominacije jang namirnica na našem svakodnevnom meniju (što je karakteristično za zapadnu civilizaciju) posebno strada želudac (stvarajući pretjeranu kiselinu), javljaju se tegobe s probavom, povišenim kolesterolom i krvnim tlakom te srcem i jetrima.

Prehranu mijenja našu kompletnu vibraciju
Te su nam zalihe, osim za kvalitetan i dug život, potrebne i za duhovni razvoj. Naime, ching je tvar iz koje se unutarnjom alkemijom razvija i naša duhovna energija. Ako te tvari nemamo dovoljno (ako ne čuvamo prenatalni ching ili se loše hranimo), ova se energija neće imati iz čega razvijati pa će i naš duhovni razvoj biti onemogućen, i obrnuto. Zato je hrana koju jedemo izravna podrška našem duhovnom razvoju.

Prelaskom na kvalitetnu prehranu mijenja se naša kompletna vibracija. To osjećaju i drugi ljudi, koje odjednom počinjemo privlačiti. Nestaju negativne misli, postajemo prisutniji u trenutku, „ovdje i sada“, prijemčivi za iznenadne uvide te bitno intuitivniji. Sve su to pokazatelji našeg duhovnog napretka, prisutnosti spiritualne energije u nama te naše izravne komunikacije s višom dimenzijom postojanja. Tu višu dimenziju postojanja taoisti nazivaju tao, a naša povezanost s taom – s našim božanskim dijelom – ujedno je i cilj našega putovanja.